Medvednica je najpopularnija hrvatska planina. Nalazi se na dodiru savske ravnice i Hrvatskog zagorja, a ima oblik izdužene kralježnice istegnute od Podsuseda na jugozapadu do Zeline na sjeveroistoku, s koje se okomito spuštaju brojna rebra, među kojima su duboko urezane šumovite potočne doline. Nastala je izdizanjem tla duž jasno izraženih rasjednih linija pa su zbog toga njezine padine, pogotovo zagorska, strme, a na njihovu se podnožju javljaju termalni izvori. Na zapadnom kraju Medvednice postoje naslage vapnenca u kojima ima špilja i ponora. Većina njih je malena, osim Veternice, koja je jedna od najvećih špiljskih kompleksa u Hrvatskoj. Ponikve su prostrana travnata livada na nadmorskoj visini od oko 500 m u jugozapadnom dijelu Medvednice poznatom po brojnim krškim oblicima. Dno joj se lagano spušta od sjevernog prema južnom rubu. Dokaz krškog porijekla ove udoline su i gorski potočići koji poniru na zapadnoj strani u šumi. Na istočnoj strani izvire i Jambrišakovo vrelo iz jedne kratke špilje.Ponikve se prvi put spominju u povijesti god. 1328. kao međaš posjeda zagrebačkog Kaptola, a god. 1367. nalazimo Ponikve u posjedu plemena Ača, tada zemljište pusto i bez stanovnika, što govori da je nekada na Ponikvama bilo naselje, koje je kasnije, zbog nepoznatih razloga napušteno.